„Ova planeta je naš jedini dom“, rekao je generalni sekretar UN-a António Guterres u poruci povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, koji će se obilježiti ove nedjelje, upozoravajući da prirodni sistemi planete „ne zadovoljavaju naše potrebe“.
„Ključno je da zaštitimo zdravlje atmosfere, obilje i raznolikost života na Zemlji, ekosisteme i ograničene resurse. Ali mi to ne radimo“, rekao je šef UN-a.
„Previše tražimo od planete kako bismo održali neodrživ način života“, upozorio je, napominjući da to ne šteti samo planeti, već i njenim stanovnicima.
Ekosistemi podržavaju sav život na Zemlji. 🌠Povodom #SvjetskogDanaOkoliša, naučite kako doprinijeti sprječavanju, zaustavljanju i preokretanju degradacije ekosistema u novom besplatnom kursu o obnovi ekosistema od @UNDP i @UNBiodiversity.âž¡ï¸ https://t.co/zWevUxHkPU #ObnovaGeneracije pic.twitter.com/UoJDpFTFw8
Od 1973. godine, ovaj dan se koristi za podizanje svijesti i stvaranje političkog zamaha za rastuće ekološke probleme poput zagađenja toksičnim hemikalijama, dezertifikacije i globalnog zagrijavanja.
Od tada je prerasla u globalnu akcijsku platformu koja pomaže u pokretanju promjena u navikama potrošača i nacionalnim i međunarodnim politikama zaštite okoliša.
Obezbjeđivanjem hrane, čiste vode, lijekova, regulacijom klime i zaštitom od ekstremnih vremenskih prilika, gospodin Guterres je podsjetio da je zdrav okoliš ključan za ljude i Ciljeve održivog razvoja (SDG).
„Moramo mudro upravljati prirodom i osigurati jednak pristup njenim uslugama, posebno za najugroženije i zajednice“, naglasio je gospodin Guterres.
Više od 3 milijarde ljudi je pogođeno degradacijom ekosistema. Zagađenje svake godine prerano ubija oko 9 miliona ljudi, a više od milion biljnih i životinjskih vrsta je u opasnosti od izumiranja - mnoge u roku od nekoliko decenija, prema riječima šefa Ujedinjenih nacija.
„Gotovo polovina čovječanstva već se nalazi u klimatskoj opasnoj zoni - 15 puta je veća vjerovatnoća da će umrijeti od klimatskih uticaja poput ekstremnih vrućina, poplava i suša“, rekao je, dodajući da postoji 50% šansa da će globalne temperature premašiti 1,5°C predviđenih Pariškim sporazumom u narednih pet godina.
Prije pedeset godina, kada su se svjetski lideri okupili na Konferenciji Ujedinjenih nacija o ljudskoj okolini, obavezali su se da će zaštititi planetu.
„Ali daleko smo od uspjeha. Više ne možemo ignorisati alarme za uzbunu koji zvone svaki dan“, upozorio je visoki zvaničnik UN-a.
Nedavna Konferencija o okolišu Stockholm+50 ponovila je da svih 17 ciljeva održivog razvoja ovisi o zdravoj planeti kako bi se izbjegla trostruka kriza klimatskih promjena, zagađenja i gubitka biodiverziteta.
Pozvao je vlade da daju prioritet klimatskim akcijama i zaštiti okoliša kroz političke odluke koje potiču održivi napredak.
Generalni sekretar je iznio prijedloge za aktiviranje obnovljivih izvora energije svugdje tako što će se obnovljive tehnologije i sirovine učiniti dostupnim svima, smanjiti birokratija, preusmjeriti subvencije i utrostručiti investicije.
„Preduzeća moraju staviti održivost u središte svojih odluka, zbog ljudi i vlastitog profita. Zdrava planeta je osnova gotovo svake industrije na planeti“, rekao je.
On se zalaže za osnaživanje žena i djevojčica da budu „moćni akteri promjena“, uključujući i donošenje odluka na svim nivoima. Također podržava korištenje autohtonog i tradicionalnog znanja kako bi se pomoglo u zaštiti krhkih ekosistema.
Napominjući da historija pokazuje šta se može postići kada planetu stavimo na prvo mjesto, generalni direktor UN-a ukazao je na rupu veličine kontinenta u ozonskom omotaču, što je potaknulo svaku zemlju da se obaveže na Montrealski protokol o postepenom ukidanju oštećenja ozonskog omotača hemikalijama.
„Ova i sljedeća godina pružit će više prilika međunarodnoj zajednici da pokaže moć multilateralizma u rješavanju naših međusobno povezanih ekoloških kriza, od pregovora o novom globalnom okviru za biodiverzitet do preokretanja gubitka prirode do 2030. godine, do razvoja Ugovora za rješavanje zagađenja plastikom“, rekao je.
Gospodin Guterres je potvrdio posvećenost UN-a da predvodi globalne zajedničke napore „jer je jedini put naprijed rad s prirodom, a ne protiv nje“.
Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), podsjetila je da je Međunarodni dan rođen na konferenciji Ujedinjenih nacija u glavnom gradu Švedske 1972. godine, s razumijevanjem da „moramo ustati u zaštitu zraka, zemlje i zraka o kojima svi ovisimo. Voda... [i] moć čovjeka su važni, i vrlo važni...“.
„Danas, dok gledamo u sadašnjost i budućnost toplotnih talasa, suša, poplava, šumskih požara, pandemija, prljavog vazduha i okeana ispunjenih plastikom, da, ratne operacije su važnije nego ikad, i mi smo u trci s vremenom.“ EUR
Političari moraju gledati dalje od izbora na „generacijske pobjede“, naglasila je; finansijske institucije moraju finansirati planetu, a preduzeća bi trebala biti odgovorna prema prirodi.
U međuvremenu, specijalni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i okoliš, David Boyd, upozorio je da sukobi potiču štetu po okoliš i kršenje ljudskih prava.
„Mir je osnovni preduvjet za održivi razvoj i puno uživanje ljudskih prava, uključujući pravo na čistu, zdravu i održivu okolinu“, rekao je.
Sukob troši „mnogo“ energije; proizvodi „masovne emisije stakleničkih plinova koji štete klimi“, tvrdi on, povećavajući toksično zagađenje zraka, vode i tla te nanoseći štetu prirodi.
Nezavisni stručnjak kojeg su imenovali UN istakao je uticaj ruske invazije na Ukrajinu na okoliš i njene implikacije na ljudska prava, uključujući pravo na život u čistom, zdravom i održivom okruženju, rekavši da će trebati godine da se šteta sanira.
„Mnoge zemlje su najavile planove za proširenje vađenja nafte, plina i uglja kao odgovor na rat u Ukrajini“, rekao je Boyd, napominjući da bi višemilijardni prijedlozi za postkonfliktnu obnovu i oporavak također povećali pritisak na okoliš.
Uništavanje hiljada zgrada i osnovne infrastrukture ostavit će milione ljudi bez pristupa sigurnoj vodi za piće – još jednom osnovnom pravu.
Dok se svijet bori s klimatskim štetama, kolapsom biodiverziteta i široko rasprostranjenim zagađenjem, stručnjak UN-a je naglasio: „Rat se mora završiti što je prije moguće, mir se mora osigurati i proces oporavka i oporavka mora započeti.“
Globalno blagostanje je ugroženo – velikim dijelom zato što ne ispunjavamo svoje obaveze prema okolišu – izjavio je u četvrtak generalni sekretar UN-a António Guterres.
Prošlo je pet godina otkako je Švedska bila domaćin prve svjetske konferencije koja se bavila okolišem kao važnim problemom, što je znak "zone ljudskih žrtava" koja bi, prema UN-u, mogla postati ako se o njoj ne pobrinemo. Postanite stručnjak za ljudska prava u "Zoni ljudskih žrtava". U ponedjeljak, uoči novih diskusija ove sedmice u Stockholmu o daljnjim akcijama, stručnjaci su upozorili da je potreban veći napor koji bi mogao spasiti milione života svake godine.
Vrijeme objave: 06.06.2022.
